preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb

Školski kurikul

Ovdje možete pročitati Školski kurikul (kurikulum) naše škole!

On podrazumijeva sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bi se promovirali  intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojnoobrazovne programe i projekte.

 

Nacionalni kurikul

 

Nacionalni kurikul u svom općem cilju izražava usmjerenost na osobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno, samostalno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku zemlje u uvjetima razvoja društva znanja i globalizacije.

 

Polazišta ili vrijednosna uporišta na kojima se temelji nacionalni kurikul su:

·         osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osigurati potrebne materijalne, kadrovske i ostale uvjete za kvalitetno obrazovanje u svim dijelovima RH, umanjiti postojeće regionalne razlike u školovanju i sl.)

·         jednakost obrazovnih šansi za sve, uključenost svih učenika

·         obveznost završavanja općeg i srednjeg obrazovanja (najmanje do stjecanja prvoga zanimanja)

·         poštivanje ljudskih prava te prava djece

·         multikulturalizam, tolerancija i poštivanje različitosti, očuvanje i razvoj vlastitoga povijesnog i kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta

·         kompetentnost i profesionalna etika

·         znanstvena utemeljenost kurikuluma

·         demokratičnost (uključenost i odgovornost širokoga kruga sudionika i korisnika obrazovanja)

·         autonomija škole, samostalnost

·         pedagoški i školski pluralizam

·         horizontalna i vertikalna povezanost i prohodnost

·         programska diferencijacija i individualizacija, planska, programska i organizacijska prilagodljivost

·         partnerstvo (usuglašavanje mišljenja i potreba svih neposrednih i posrednih sudionika odgoj a i obrazovanja, osobito povezanosti obrazovanja, gospodarstva i tržišta rada)

·         europska dimenzija obrazovanja

·         cjeloživotno učenje

·         obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj učenika.

 

Razvoj nacionalnoga kurikula usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

·         komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni život; uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način.

·         komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija. Značajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja.

·         matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji –matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, također, uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost pojedinca kao građanina.

·         digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.

·         učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.

·         socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju.

·         inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za vođenje svakodnevnoga, profesionalnoga i društvenoga života pojedinca. Također, čini osnovu za stjecanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za pokretanje društvenih i tržišnih djelatnosti.

·         kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu,književnu i vizualnu umjetnost. Također, uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključne važnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje kulturne i jezične raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti učenikâ o važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnomu životu.

 

 

Školski kurikul

 

Osnovna škola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja širokog općeg odgoja i obrazovanja. S općim odgojem i obrazovanjem učenici dobivaju temeljna znanja potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjega školovanja, postiže se jednakost odgojno-obrazovnih mogućnosti, a s obvezom polaženja osnovne škole sprječava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.

Temeljem Okvirnog nacionalnog kurikula svaka škola izrađuje školski kurikul. On podrazumijeva sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bi se promovirali  intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno-obrazovne programe i projekte.

U izradi školskog kurikula stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Pri tom se za polazište rada na sadržajima školskog kurikula uzimaju potrebe i interesi učenika, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju  aktivnosti vodi se načelima individualizma, nepristranosti i transdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulu su: postojanje stručne kompetencije učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola te podrška i pomoć lokalne zajednice.

 

 

 

 

Priloženi dokumenti:
KURIKUL 2018.-19..pdf


Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
E-dnevnik

Anketa
Što biste željeli čitati na našoj web stranici?




Korisni linkovi
Kalendar
« Studeni 2019 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Arhiva dokumenata
CMS za škole logo
Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb / Mesićeva 35, HR-10000 Zagreb / os-igkovacic-zg.skole.hr / ured@os-igkovacic-zg.skole.hr
preskoči na navigaciju