Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb

Tijekom Drugoga svjetskoga rata nad Židovima su nacisti i njihovi saveznici počinili genocid. Termin "genocid" (prema grčkom "ubijanje roda" ili "ubijanje vrste", tj. ubijanje naroda) uvriježio se za masovne zločine koje su nacisti i njihovi saveznici u Evropi počinili i nad Romima te nad pripadnicima nekih slavenskih naroda. I ta je riječ novijeg postanka, uvedena je u međunarodno pravo poslije Drugoga svjetskoga rata (1948) prvenstveno kao obilježje nacističkih zločina.
Do danas se definicija genocida u pravnoj i drugoj stručnoj literaturi proširila na "međunarodni zločin, koji obuhvaća djela učinjena s namjerom da se potpuno ili djelomično unište narodne, etničke, rasne ili vjerske skupine ljudi". Stoga su širem smislu termini "Holokaust" i "Šoa" obuhvaćeni terminom "genocid".
 

Holokaust je grčka riječ koja znači "potpuno spaljen". U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo "konačno rješenje" (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje čitavog evropskog židovstva.Danas se u svijetu termin holokaust koristi i u definiranju drugih genocida i masovnih zločina koji su se dogodili tijekom 20. stoljeća. Naime, 20. stoljeće, osim kao stoljeće nevjerojatnog tehničkog i tehnološkog napretka, bit će zapamćeno i kao stoljeće masovnih zločina. Počelo je s genocidom nad Armencima tijekom Prvog svjetskoga rata, a u svojevrsnom luku je preko Bijafre, Kambodže, Iraka i mnogih drugih zemalja, do kraja stoljeća, stiglo ponovno do Hrvatske i zemalja u okruženju te do Ruande. S pravom javnost traži i da se ti masovni zločini, od kojih se neke može definirati i kao genocid, mogu nazivati i holokaust.

No, Holokaust nad Židovima, kojeg onda, za razliku od drugih holokausta, pišemo s veliko H, jest nedvojbeno najgori od svih Holokausta – događao se najduže od svih, na najvećem prostoru od svih drugih, u njemu je bilo najviše žrtava. Naposljetku, počinitelji su iskazivali najgorljiviju ambiciju da ubijaju žrtve, a uspjeli su se organizirati i na najbolji način, tako da se pojedini logori s punim pravom mogu nazivati “tvornicama smrti”.

'Lea i Darija' u New Yorku

U Lincoln centru u New Yorku 22. i 23. siječnja prvi će se put prikazivati jedan hrvatski film - Lea i Darija - Dječje carstvo, redatelja Branka Ivande. Film je nastao u produkciji HRT-a, Ars septime i HNK Zagreb, a sufinanciran je sredstvima HAVC-a i Grada Zagreba.

Svečana hrvatska premijera filma Lea i Darija održat će se 29. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Priča je to Lei Deutsch i Dariji Gasteiger, djevojčicama koje su uoči Drugoga svjetskoga rata u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, kao članice dječje scene, oduševljavale pjesmom, glumom i plesom. No njihovo sretno djetinjstvo prekinuto je s početkom progona Židova i posljednji židovski transport za Auschwitz, u kojem Lea umire, a Darija poslije, pred partizanima s obitelji bježi u Austriju.

Uz brojne profesionalne glumce, Leu i Dariju utjelovile su mlade svjetske prvakinje u stepu Klara Naka i Tamy Zajec. Redatelj Ivanda snimao je film na više autentičnih lokacija u gradu Zagrebu i njegovoj okolici.

Na nedavno odrzanom festivalu Jewish Eye u Izraelu, film Lea i Darija dobio je posebno priznanje žirija