Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb

Često se spominje da je hrvatska glagoljaška tradicija najosebujniji dio povijesti hrvatske kulture i to zato jer su svi ostali slavenski narodi dosta rano posve napustili glagoljičko pismo (u XII. st.), dok su Hrvati tu tradiciju pronijeli čak do XX. stoljeća…

Transliteracija teksta Bašćanske ploče na latinicu.

Glagoljički natpis nema razmaka između riječi te rečeničnih i pravopisnih znakova.

A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO

Prijepis na standardni hrvatski jezik:

Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja
opat Držiha pisah ovo o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski u
dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče
mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Li-
ci, Piribineg u Vinodolu i Jakov na o-
toku. Da tko poreče, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 e-
vanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi,
moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zi-
dah crkvu ovu sa svoje dev-
etero braće u dane kneza Kosmata koji je vl-
adao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Mi-
kula u Otočcu  sa svetom Lucijom zajedno.

1. Kada je nastala Bašćanska ploča i gdje se nalazila do otkrića?

     Nastala je na kraju 11. stoljeća ili na početku 12. stoljeća (oko 1100. godine).

Nalazila se u crkvi Svete Lucije u Jurandvoru pokraj Baške na otoku Krku.

2. Dimenzije. Gdje se čuva danas?

Isklesan bijeli vapnenac visok 99,5 cm, širok 199 cm, debeo 7,5–9 cm i težak oko 800 kg. Ploča je bila lijevi plutej (pregradna ploča) na kamenoj crkvenoj pregradi. Ta je pregrada prostorno dijelila redovnički kor od prostora za puk.

Od 1934. godine Bašćanska ploča čuva se u u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u crkvi Svete Lucije nalazi se njena kopija.

3. Tko ju je i kada otkrio te predstavio javnosti?

     Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti.

Godine 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio Franjo Rački 1875. godine.

4. Kojim je jezikom i pismom klesana Bašćanska ploča?

Pismo kojim je klesana Bašćanska ploča pripada prijelaznomu stupnju iz starije, oble glagoljice u uglatu.

Jezik natpisa je hrvatsko-čakavski, s elementima crkvenoslavenskoga.

... još nekoliko zanimljivih podataka...

•  sadržaj

              1. invokacija (zazivanje Boga)

              2. zapis opata Držihe u prvom licu kojim tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir darovao crkvi svete Lucije zemljište za što navodi svjedoke         

              3. riječi protiv onih koji bi darovanje zanijekali

              4. obveza redovnika te crkve koji neka mole za darovatelje i svjedoke

              5. zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovničke braće za vrijeme kneza Kosmata

              6. zapis u kojem se navodi da su u to vrijeme "Mikula v Otočcu" i "Sveta Lucija bili ujedinjeni.

•  tekst je sastavljen od dijelova koji nisu svi nastali u istom razdoblju, nego u rasponu upravljanja barem dvaju opata, Držihe i Dobrovita.

•  tekst počinje sa slovom A, a završava slovom O, kao alfa i omega (grč.), početak i kraj.

Bašćanska ploča na novčanici od 100 kuna

Detalji s Bašćanske ploče: