2012-09-14 17:37:00

Kurikul 2012./2013.

Ovdje možete pročitati Školski kurikul (kurikulum) naše škole!

On podrazumijeva sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bi se promovirali intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojnoobrazovne programe i projekte.

 

Nacionalni kurikul

 

Nacionalni kurikul u svom općem cilju izražava usmjerenost na osobni razvoj učenika, njegovo osposobljavanje za kvalitetno življenje, aktivno, samostalno i odgovorno sudjelovanje u kulturnom, gospodarskom, znanstvenom i općem društvenom napretku zemlje u uvjetima razvoja društva znanja i globalizacije.

 

Polazišta ili vrijednosna uporišta na kojima se temelji nacionalni kurikul su:

osiguravanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja za sve (osigurati potrebne materijalne, kadrovske i ostale uvjete za kvalitetno obrazovanje u svim dijelovima RH, umanjiti postojeće regionalne razlike u školovanju i sl.) jednakost obrazovnih šansi za sve, uključenost svih učenika obveznost završavanja općeg i srednjeg obrazovanja (najmanje do stjecanja prvoga zanimanja) poštivanje ljudskih prava te prava djece multikulturalizam, tolerancija i poštivanje različitosti, očuvanje i razvoj vlastitoga povijesnog i kulturnog naslijeđa i nacionalnog identiteta kompetentnost i profesionalna etika znanstvena utemeljenost kurikuluma demokratičnost (uključenost i odgovornost širokoga kruga sudionika i korisnika obrazovanja) autonomija škole, samostalnost pedagoški i školski pluralizam horizontalna i vertikalna povezanost i prohodnost programska diferencijacija i individualizacija, planska, programska i organizacijska prilagodljivost partnerstvo (usuglašavanje mišljenja i potreba svih neposrednih i posrednih sudionika odgoj a i obrazovanja, osobito povezanosti obrazovanja, gospodarstva i tržišta rada) europska dimenzija obrazovanja cjeloživotno učenje obrazovanje, odgoj i osposobljavanje usmjereni na individualni razvoj učenika.

 

Razvoj nacionalnoga kurikula usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

komunikacija na materinskomu jeziku – odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni život; uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način. komunikacija na stranim jezicima – odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata, misli, osjećaja, stavova i činjenica na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija. Značajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja. matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji –matematička se kompetencija odnosi na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica; tehnološka kompetencija shvaćena je kao osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i želje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, također, uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnošću te odgovornost pojedinca kao građanina. digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta. učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju, organiziranje vlastitoga učenja, uključujući učinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini. socijalna i građanska kompetencija – obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i međukulturnu suradnju. inicijativnost i poduzetnost – odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje, a uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za vođenje svakodnevnoga, profesionalnoga i društvenoga života pojedinca. Također, čini osnovu za stjecanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za pokretanje društvenih i tržišnih djelatnosti. kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu,književnu i vizualnu umjetnost. Također, uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključne važnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje kulturne i jezične raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zaštitu kao i razvijanje svijesti učenikâ o važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnomu životu.

 

 

Školski kurikul

 

Osnovna škola predstavlja obveznu razinu odgoja i obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja širokog općeg odgoja i obrazovanja. S općim odgojem i obrazovanjem učenici dobivaju temeljna znanja potrebna čovjeku za život, otvara im se mogućnost daljnjega školovanja, postiže se jednakost odgojno-obrazovnih mogućnosti, a s obvezom polaženja osnovne škole sprječava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i društveno marginaliziranje.

Temeljem Okvirnog nacionalnog kurikula svaka škola izrađuje školski kurikul. On podrazumijeva sve sadržaje, procese i aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadaća odgoja i obrazovanja kako bi se promovirali  intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Njime se utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, te druge odgojno-obrazovne programe i projekte.

U izradi školskog kurikula stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Pri tom se za polazište rada na sadržajima školskog kurikula uzimaju potrebe i interesi učenika, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju  aktivnosti vodi se načelima individualizma, nepristranosti i transdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulu su: postojanje stručne kompetencije učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola te podrška i pomoć lokalne zajednice.

 

 

 


Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb