2012-01-27 11:09:20

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih  režima tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe,  dana 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Hrvatska je u studenome 2005. postala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, a pojačana je osobito obrazovna djelatnost u tom smislu.

Naša škola obilježit će Dan sjećanja na holokaust projekcijom filma" Dječak u prugastoj pidžami", te  radionicom o žrtvama holokausta na hrvatskom prostoru " Sudbina Lee Deutsch" .( pogledajte opširnije)

 

Tijekom Drugoga svjetskoga rata nad Židovima su nacisti i njihovi saveznici počinili genocid. Termin "genocid" (prema grčkom "ubijanje roda" ili "ubijanje vrste", tj. ubijanje naroda) uvriježio se za masovne zločine koje su nacisti i njihovi saveznici u Evropi počinili i nad Romima te nad pripadnicima nekih slavenskih naroda. I ta je riječ novijeg postanka, uvedena je u međunarodno pravo poslije Drugoga svjetskoga rata (1948) prvenstveno kao obilježje nacističkih zločina.
Do danas se definicija genocida u pravnoj i drugoj stručnoj literaturi proširila na "međunarodni zločin, koji obuhvaća djela učinjena s namjerom da se potpuno ili djelomično unište narodne, etničke, rasne ili vjerske skupine ljudi". Stoga su širem smislu termini "Holokaust" i "Šoa" obuhvaćeni terminom "genocid".
 

Holokaust je grčka riječ koja znači "potpuno spaljen". U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo "konačno rješenje" (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje čitavog evropskog židovstva.Danas se u svijetu termin holokaust koristi i u definiranju drugih genocida i masovnih zločina koji su se dogodili tijekom 20. stoljeća. Naime, 20. stoljeće, osim kao stoljeće nevjerojatnog tehničkog i tehnološkog napretka, bit će zapamćeno i kao stoljeće masovnih zločina. Počelo je s genocidom nad Armencima tijekom Prvog svjetskoga rata, a u svojevrsnom luku je preko Bijafre, Kambodže, Iraka i mnogih drugih zemalja, do kraja stoljeća, stiglo ponovno do Hrvatske i zemalja u okruženju te do Ruande. S pravom javnost traži i da se ti masovni zločini, od kojih se neke može definirati i kao genocid, mogu nazivati i holokaust.

No, Holokaust nad Židovima, kojeg onda, za razliku od drugih holokausta, pišemo s veliko H, jest nedvojbeno najgori od svih Holokausta – događao se najduže od svih, na najvećem prostoru od svih drugih, u njemu je bilo najviše žrtava. Naposljetku, počinitelji su iskazivali najgorljiviju ambiciju da ubijaju žrtve, a uspjeli su se organizirati i na najbolji način, tako da se pojedini logori s punim pravom mogu nazivati “tvornicama smrti”.

 

'Lea i Darija' u New Yorku

U Lincoln centru u New Yorku 22. i 23. siječnja prvi će se put prikazivati jedan hrvatski film - Lea i Darija - Dječje carstvo, redatelja Branka Ivande. Film je nastao u produkciji HRT-a, Ars septime i HNK Zagreb, a sufinanciran je sredstvima HAVC-a i Grada Zagreba.

Svečana hrvatska premijera filma Lea i Darija održat će se 29. siječnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Priča je to Lei Deutsch i Dariji Gasteiger, djevojčicama koje su uoči Drugoga svjetskoga rata u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, kao članice dječje scene, oduševljavale pjesmom, glumom i plesom. No njihovo sretno djetinjstvo prekinuto je s početkom progona Židova i posljednji židovski transport za Auschwitz, u kojem Lea umire, a Darija poslije, pred partizanima s obitelji bježi u Austriju.

Uz brojne profesionalne glumce, Leu i Dariju utjelovile su mlade svjetske prvakinje u stepu Klara Naka i Tamy Zajec. Redatelj Ivanda snimao je film na više autentičnih lokacija u gradu Zagrebu i njegovoj okolici.

Na nedavno odrzanom festivalu Jewish Eye u Izraelu, film Lea i Darija dobio je posebno priznanje žirija

 

 

 

 


Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Zagreb