IZUMIRU LI HRVATI?

Želeći odgovoriti na to pitanje posegnuli smo za statističkim podacima o broju stanovnika Hrvatske i Zagreba, promatrali smo broj rođenih i umrlih, doseljenih i iseljenih, i na žalost zaključili da nas je sve manje, da je sve više iseljenih, da je više staraca nego djece... i da se trebamo dobro zapitati što će biti s nama u budućnosti!

Kroz stoljeća grad Zagreb se povećavao i potreba za grobljima bila je sve veća.

1804. otvoreno je prvo moderno groblje u Parizu, a Mirogoj je dobio svog prvog stanovnika

već 1876.  

Zanimljivo je da je do tada u gradu Zagrebu postojalo 9 groblja , koja su otvaranjem Mirogoja bila zatvorena, a da su danas na tri njihove lokacije izgrađene zagrebačke bolnice.

Mirogoj je bio uređen kao skupno groblje svih vjeroispovijesti koje imaju jednaka prava.

Najveći dio bio je predodređen za katolike, manjim dijelom za sljedbenike pravoslavne i židovske vjere. Među tim dijelovima bilo je zabranjeno podizati ograde.

Svim vjerama bilo je dopušteno neograničeno vršenje vjerskih obreda što je bilo iznimno napredna odredba  i nešto zbog čega je Mirogoj danas uz sve ostalo i spomenik vjerskoj toleranciji.

Vlasnik groblja bio je grad. Grad je zemljište otkupio od Ljudevita Gaja.

Gaj je1852. kupio ovaj dio brežuljka, šumu i vinograd i nadjenuo mu ime MIROGOJ po srednjovjekovnom vlasniku, jednom od utemeljitelja pavlinskog samostana u Remetama Herkulu Mirogojskom.

Izgradnjom ljetnikovca i uređivanjem imanja Gaj se previše zadužio i kako bi se podmirili svi dugovi imanje je otkupio grad Zagreb. 

Zahtjevan zadatak izgradnje mirogojskih arkada gradsko poglavarstvo povjerilo je austrijskom graditelju Hermannu Bolleu.

U više etapa podigao je južne i sjeverne arkade i mrtvačnicu. Njegova zamisao bila je cijelo groblje okružiti arkadama, ali se od njih odustalo zbog financijskih razloga.

Vrhunac je izgradnja kapele koja je povezala gotovo 500 metara arkada s kupolama.

             Jedan od zadataka bio je zabilježiti neki detalj mirogojskih arkada.

Profesorica Deželić objasnila nam je zašto Mirogoj nazivamo Hrvatskim Panteonom i pokazala nam je neka važna kiparska djela poznatih hrvatskih umjetnika.

 Tražili smo spomen poznatih ljudi.

Neki su za nagradu dobili i čokoladu Milka jer su znali po kome je ljubičasta čokolada dobila ime.

      "Ni med cvetjem ni pravice" - uvod u drugi dio terenske nastave - BOTANIČKI VRT.

Za mnoge učenike, ali i roditelje, otkriće je bio Botanički vrt ljekovitog bilja  "Fran Kušan" na našoj Šalati.

Ponovili smo što je botanika, ulogu ljekovitog bilja u liječenju bolesti nekada i danas, čuli što sve možemo vidjeti u vrtu, i na kraju dobili smo zadatak napraviti herbarij ljekovitog bilja.

Hvala gospodinu Kremeru što nas je ugostio i upoznao s vrtom i herbarijem "Fran Kušan"

Naša Carla odrastala je u ovom vrtu za koji je jednim djelom zaslužna i njena baka.

Dio naših listova s biljkama i njihovim ljekovitim svojstvima izložili smo s likovnim radovima; s motivima Mirogoja, u predvorju naše škole u vrijeme blagdana Svih Svetih.