Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

 Ta je  odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti  od 25. lipnja 1991. godine. Stupanjem na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja,  na zahtjev Europske zajednice ne bi li se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Središte Zagreba, tzv. Gornji grad, postao je slobodnim kraljevskim gradom 1242. godine, te je raketiranje Banskih dvora bio napad na simboličko središte hrvatske državnosti - (unutar kojih su u tijeku povijesti održavani sabori) . U unutrašnjosti Banskih dvora oštećene su ili uništene gotovo sve prostorije, kao i namještaj, drvenina, umjetnička djela, a restauratorski radovi procijenili su štetu  na približno između 2 i 3 milijuna američkih dolara Na obližnjem raketiranom trgu uz spomenute Banske dvore (u kojima je predsjednikov kabinet) oštećene su bile i zgrada Parlamenta - Sabor, Starogradska vijećnica, crkva sv. Marka, te Povijesni muzej.

Jugoslavenski vojni vrh negirao je da su zrakoplovi JNA napali Banske dvore,  optužujući hrvatsko vodstvo da je samo podmetnulo plastični eksploziv

 Raketiranje Zagreba  ponovljeno je 2. i 3. svibnja    1995. godine Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak.

U napadu je ubijeno 7 a ranjeno najmanje 175 hrvatskih civila

Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar.Napad je naredio Milan Martić.